1. maj 2024. – Danas svijet slavi Prvi maj, Međunarodni praznik rada. Ovaj dan služi kao podsjetnik na historijske borbe i kontinuiranu borbu za prava radnika, pravedan tretman i bolje uslove rada.
Korijeni koji sežu do proljetnih proslava
Porijeklo Prvog maja može se pratiti do drevnih evropskih proljetnih festivala. Rimljani su održavali Floralije, festival u čast Flore, boginje cvijeća i plodnosti. U keltskim kulturama, 1. maj je označavao početak ljeta, slavljen logorskim vatrama i svečanostima poznatim kao Beltane.
Rađanje radničkog pokreta
Međutim, moderna tradicija Prvog maja proizašla je iz radničkih borbi s kraja 19. stoljeća. Godine 1886. američki radnici pokrenuli su nacionalni štrajk zahtijevajući osmosatno radno vrijeme. Pokret je kulminirao aferom Haymarket u Chicagu, nasilnim sukobom između radnika i policije koji je postao prekretnica u historiji radništva.
Nakon ovog događaja, socijalistički pokret je usvojio 1. maj kao dan međunarodne solidarnosti za radnike. Postao je dan za demonstracije i skupove, na kojima se tražilo bolje plate, kraće radno vrijeme i sigurniji uslovi rada.
Prvi maj u modernom dobu
Prvi maj i danas ostaje značajan dan za pokrete za prava radnika širom svijeta. U mnogim zemljama to je nacionalni praznik s paradama, demonstracijama i govorima koji ističu zabrinutost radnika.
Međutim, pejzaž rada se značajno promijenio u posljednjim decenijama. Porast automatizacije i globalizacije uticao je na tradicionalne industrije i radnu snagu. Današnje diskusije povodom Prvog maja često se bave pitanjima poput uticaja automatizacije na radna mjesta, porasta ekonomije po principu "gig" i potrebe za novim zaštitama radnika u svijetu koji se mijenja.
Dan za razmišljanje i akciju
Prvi maj nudi priliku radnicima, sindikatima, poslodavcima i vladama da razmisle o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti rada. To je dan kada se slave dostignuća radničkog pokreta, priznaju trenutni izazovi i zalaže se za pravednije i ravnopravnije radno okruženje za sve.
Vrijeme objave: 02.05.2024.